U današnjem digitalnom krajoliku postalo je sve važnije dati prioritet obrazovanju o sigurnosti na internetu kako bismo se zaštitili.
Jedan ključni aspekt uključuje stvaranje robusnih lozinki, dosljedno ažuriranje softvera i operativnih sustava te oprez pri otvaranju i interakciji s porukama e-pošte i poveznicama.
Raširena uporaba tehnologije i internetske povezanosti nedvojbeno je donijela brojne prednosti, ali nas je također izložila raznim oblicima prijetnji. Hakiranje, krađa identiteta, računalni virusi i druge opasnosti mogu predstavljati značajne rizike za naše osobne i profesionalne domene.
Kako bismo se opremili učinkovitom zaštitom od ovakvih situacija, dobili smo vrijedna saznanja od dr. Alise Bilal Zorić, cijenjene predavačice i voditeljice studija informacijskih tehnologija na cijenjenom Veleučilištu Baltazar Zaprešić.
Ključ zaštite je obrazovanje:
U današnjem okruženju svjedoci smo porasta online prijevara, krađe identiteta i napada na bankovne račune. Krađa financijskih podataka od strane kibernetičkih kriminalaca može dovesti do znatnih financijskih gubitaka i štete pojedincima.
Prepoznajući težinu situacije, predavač Bilal Zorić ističe važnost stjecanja temeljnih znanja o sigurnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Ovo nas znanje osposobljava za prepoznavanje sumnjivih e-poruka, phishing napada i krivotvorenih web stranica, što nam omogućuje poduzimanje odgovarajućih mjera za zaštitu naših financijskih podataka.
Razumijevanje sigurnosnih postavki društvenih medija i korištenje jakih zaporki pomaže u očuvanju privatnosti i osobnih podataka. Osim toga, sigurnost djece na internetu predstavlja veliku zabrinutost.
Dok internet nudi brojne prednosti za djecu, on ih također izlaže opasnostima kao što su online predatorstvo, internetsko zlostavljanje i neprikladan sadržaj. Bilal Zorić ističe središnju ulogu edukacije roditelja i djece kako bi ih zaštitili od ovih prijetnji.
Najranjiviji su sustavi, objašnjava sugovornik, oni koji su stalno povezani i razmjenjuju podatke putem interneta. Web stranice, pametni telefoni, satovi, IoT uređaji i slični uređaji povezani s internetom česte su mete napada koje izvode pojedinci, a ponekad čak i države ili kriminalne organizacije.
Bilal Zorić savjetuje provođenje raznih mjera za pojačanu zaštitu, poput redovitog ažuriranja softvera, korištenja jakih i zamršenih lozinki, korištenja antivirusnih programa te edukacije o kibernetičkoj sigurnosti.
Oprez je također neophodan kada se radi o sumnjivim e-porukama, suzdržavanje od otvaranja poveznica unutar njih i provjera legitimnosti posjećenih web stranica.
Koliko je život lakši s tehnologijom?
Nije tajna da pametni uređaji posjeduju više informacija o nama nego što mislimo. Neki izvori čak sugeriraju da su ti uređaji uključeni u špijunske aktivnosti.
Suprotno tome, studije pokazuju da vlasnici osobnih asistenata u pametnoj kući nemaju svijest o prikupljenim podacima, mjestu njihove pohrane i tko im može pristupiti.
Iako tehnologija i umjetna inteligencija nude značajne prednosti u poboljšanju poslovnih zadataka i svakodnevnih aktivnosti, ključno je pronaći uravnotežen pristup i pažljivo razmotriti prednosti i izazove koje donose. Ključ je u svjesnom i odgovornom korištenju tehnologije.
Neophodan je kontinuirani razvoj kritičkog mišljenja i vještina procjene prednosti i izazova, kao i postavljanje osobnih ograničenja korištenja, ističe sugovornik.
Rastuća svijest o informacijskoj sigurnosti postaje ključna u zaštiti od online prijevara. No, u Hrvatskoj, napominje naš sugovornik, nedostaje stručnjaka za online sigurnost.
Nedostatak dovoljno obrazovnih programa, brz tempo tehnološkog napretka koji uvodi nove prijetnje i izazove u online sigurnosti, pojava tehnologija kao što su blockchain, IoT i umjetna inteligencija, kao i razvoj cyber prijetnji, pridonose nedostatku takvih stručnjaka, prema mišljenju Bilala Zorića.
Pogodnosti koje se nude stručnjacima za internetsku sigurnost su opsežne. To uključuje fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada na daljinu, bavljenje dinamičnim i izazovnim zadacima te općenito natprosječna primanja u IT industriji.
Predviđanja ukazuju na projiciran porast od 33% u zapošljavanju stručnjaka za informacijsku sigurnost do 2030. U Sjedinjenim Američkim Državama prosječna godišnja plaća za analitičara informacijske sigurnosti iznosi 113.270 USD, što iznosi približno 104.763 € godišnje.
Među europskim gradovima ističe se Zürich s prosječnom godišnjom plaćom od 92.600 eura u ovoj industriji, 23.000 eura višom od Münchena, drugoplasiranog grada, u kojem stručnjaci za informatičku sigurnost zarađuju oko 69.000 eura godišnje. Slijedi London kao treći grad s prosječnom plaćom od 62.605 eura.
Potpuno online učenje:
Kako bi prepoznali važnost ovih spoznaja, Veleučilište Baltazar Zaprešić, s autoritetom promidžbe, ove godine uvodi kolegij Sigurnost informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Kolegij ICT Sigurnost ima golemu važnost jer studente stječe temeljna znanja i vještine potrebne za razumijevanje i primjenu sigurnosnih praksi u području informacijske tehnologije.
S obzirom na središnju ulogu informacijske sigurnosti u suvremenom poslovnom i tehnološkom okruženju, studenti će dobiti obuku o zaštiti podataka, identifikaciji i prevenciji sigurnosnih prijetnji te učinkovitom upravljanju sigurnošću informacijskog sustava.
Dr. Bilal Zorić najavljuje da će tečaj obuhvatiti bitne pojmove kao što su osnove informacijske sigurnosti, računalne sigurnosti mreža i sustava, upravljanje i zaštita podataka, sigurnost aplikacija, oštećenja softvera i komunikacijska sigurnost.
Ovogodišnja inovacija leži u izvođenju studija u potpunosti online, pružajući studentima fleksibilnost da prilagode vrijeme i mjesto studiranja svojim obvezama i individualnim potrebama, bilo da se radi o poslu, obitelji ili hobijima.
Preddiplomski studij Informacijskih tehnologija na Veleučilištu Baltazar, s pravom javnosti, prima kandidate koji su završili četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj i uspješno položili državnu maturu.
Dodatno, kandidati koji su završili četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj prije 2010. godine, a nisu položili državnu maturu, kandidati sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem u inozemstvu uz ispravu o priznavanju inozemne stručne spreme, kandidati koji su završili odgovarajuću kratku stručnu spremu studiraju u Hrvatskoj ili inozemstvu, a pravo upisa imaju i kandidati koji prelaze s drugog visokog učilišta. dr. Alisa Bilal Zorić zaključuje ističući ove kriterije upisa.
Više informacija o upisu potražite na navedenoj poveznici.
Često postavljana pitanja:
1. Koji su dobri i loši učinci umjetne inteligencije?
Umjetna inteligencija nudi prednosti kao što su pojednostavljenje procesa, ušteda vremena i uklanjanje pristranosti, ali njezini nedostaci uključuju skupu implementaciju, potencijalno premještanje posla te odsutnost emocija i kreativnosti.
2. Je li umjetna inteligencija dobra za društvo?
Sposobnost umjetne inteligencije da brzo analizira opsežne skupove podataka, kao što su financijska izvješća i novinski članci o javnim poduzećima, pokazala se vrlo korisnom u upravljanju investicijama, poboljšavajući procese donošenja odluka i omogućavajući učinkovitije strategije.
Zaključak:
Sitne zadatke, ali nas je također izložio prijetnjama poput hakiranja i krađe identiteta.
Davanje prioriteta obrazovanju o sigurnosti na internetu je ključno, stjecanje znanja o sigurnosti informacijske i komunikacijske tehnologije za prepoznavanje rizika, zaštitu financijskih podataka, očuvanje privatnosti i osiguranje sigurnosti djece na internetu.
Provedba mjera kao što su redovita ažuriranja, jake zaporke i edukacija o kibernetičkoj sigurnosti je ključna. Odgovorno korištenje tehnologije i kritičko razmišljanje su ključni. Hrvatska se suočava s nedostatkom stručnjaka za internetsku sigurnost, što naglašava potrebu za obrazovnim programima.
Potpuno online kolegij Sigurnost informacijsko-komunikacijskih tehnologija na Veleučilištu Baltazar Zaprešić oprema studente osnovnim znanjima, pridonoseći sigurnijem digitalnom okruženju.
Također pročitajte:
- Sud oduzeo bodove Juventusu! Europa im ‘visi’ zbog ove kazne
- Ronaldo I Georgina Se Više Ne Podnose: Potukli Se U Javnosti I Vikali, On Je Poludio
0
0
Average Rating