Ovo su svi američki predsjednici

Read Time:16 Minute, 31 Second

Joe Biden, 46. predsjednik Sjedinjenih Država, slijedi korake Georgea Washingtona, koji je preuzeo dužnost inauguralnog vođe nacije 1789. godine. Ovdje je popis svih predsjednika koji su bili prije Bidena.

Ovo su svi američki predsjednici – Sada zaronite u predsjedničku povijest

1. George Washington 1789. – 1797.:

George Washington bio je prvi predsjednik Sjedinjenih Država od 1789. do 1797. Odigrao je ključnu ulogu u oblikovanju nacije i uspostavljanju njezinih političkih i državnih temelja.

Vodstvo Washingtona tijekom Američkog rata za neovisnost steklo mu je divljenje i poštovanje njegovih sugrađana, što je dovelo do njegovog izbora za predsjednika.

2. John Adams 1797. – 1801.:

John Adams bio je drugi predsjednik Sjedinjenih Država od 1797. do 1801. Otac utemeljitelj i ključna figura američke revolucije, Adams je odigrao ključnu ulogu u oblikovanju prvih godina nacije.

Tijekom svog predsjedničkog mandata, Adams se suočio s izazovima na domaćem i međunarodnom planu.

3. Thomas Jefferson 1801. – 1809.:

Thomas Jefferson služio je kao treći predsjednik Sjedinjenih Država od 1801. do 1809. Vrlo utjecajna osoba u američkoj povijesti, Jefferson je bio jedan od glavnih autora Deklaracije o neovisnosti i odigrao je ključnu ulogu u ranom razvoju nacije.

Kao predsjednik, Jeffersonovu administraciju karakteriziralo je nekoliko značajnih postignuća.

4. James Madison 1809. – 1817.:

James Madison služio je kao četvrti predsjednik Sjedinjenih Država od 1809. do 1817. Često nazivan “ocem ustava”, Madison je odigrao ključnu ulogu u izradi i ratifikaciji ustava Sjedinjenih Država.

Tijekom svog predsjedničkog mandata Madison se suočio s brojnim izazovima, uključujući rat protiv Britanije 1812. Njegovo vodstvo tijekom ovog sukoba pokazalo je njegovu odlučnost da obrani američki suverenitet i zaštiti interese nacije.

5. James Monroe 1817. – 1825.:

James Monroe služio je kao peti predsjednik Sjedinjenih Država od 1817. do 1825. Monroeovo predsjedništvo često se naziva “erom dobrih osjećaja” zbog relativnog političkog sklada i ekonomskog prosperiteta koji su karakterizirali njegovo vrijeme na dužnosti.

Najpoznatiji je po svojoj Monroeovoj doktrini, koja je artikulirala stav Sjedinjenih Država protiv europske kolonizacije i intervencije na zapadnoj hemisferi.

6. John Quincy Adams 1825. – 1829.:

John Quincy Adams služio je kao šesti predsjednik Sjedinjenih Država od 1825. do 1829. Visoko obrazovan i iskusan državnik, Adams je donio bogato znanje i diplomatsku stručnost na mjesto predsjednika.

Dao je prioritet unapređenju nacionalne infrastrukture, zalažući se za izgradnju cesta, kanala i mostova kako bi se olakšala trgovina i ojačalo nacionalno gospodarstvo. A

7. Andrew Jackson 1829. – 1837.:

Andrew Jackson služio je kao sedmi predsjednik Sjedinjenih Država od 1829. do 1837. Poznat po svojoj karizmatičnoj osobnosti i populističkom pristupu politici, Jacksonovo predsjedništvo označilo je značajnu promjenu u američkom upravljanju.

Zalagao se za interese običnog čovjeka i nastojao osnažiti radničku klasu. Jacksonovu administraciju obilježila je provedba politika poput sustava plijena, koji je omogućio rotaciju vladinih dužnosnika i imao za cilj smanjenje korupcije.

8. Martin van Buren 1837. – 1841.:

Martin Van Buren služio je kao osmi predsjednik Sjedinjenih Država od 1837. do 1841. Suočio se s brojnim izazovima tijekom svog predsjedničkog mandata, uključujući gospodarsku krizu poznatu kao panika 1837.

Van Burenov odgovor na krizu doživio je različite rezultate, a njegov administracija se borila za ublažavanje raširenih financijskih poteškoća s kojima se suočava američki narod.

9. William Henry Harrison 1841.:

William Henry Harrison služio je kao deveti predsjednik Sjedinjenih Država 1841., ali je njegovo predsjedništvo tragično prekinuto. Harrisonov mandat je poznat kao najkraći u američkoj povijesti, budući da je preminuo samo 32 dana nakon svog mandata.

10. John Tyler 1841. – 1845.:

John Tyler služio je kao deseti predsjednik Sjedinjenih Država od 1841. do 1845. Preuzeo je predsjedničku dužnost nakon prerane smrti Williama Henryja Harrisona, postavši prvi potpredsjednik koji je došao na dužnost predsjednika zbog smrti trenutnog predsjednika.

Tylerovo predsjedništvo obilježeno je nizom izazova i sukoba

11. James Polk 1845. – 1849.:

James Polk služio je kao jedanaesti predsjednik Sjedinjenih Država od 1845. do 1849. Njegovo je predsjedništvo bilo obilježeno snažnim fokusom na teritorijalnu ekspanziju i ispunjenje očite sudbine.

Polkova administracija uspješno je dogovorila Oregonski sporazum s Britanijom, osiguravajući sjevernu granicu Sjedinjenih Država duž 49. paralele.

12. Zachary Taylor 1849. – 1850.:

Zachary Taylor služio je kao dvanaesti predsjednik Sjedinjenih Država od 1849. do 1850. Slavljeni vojni general poznat kao “Stari grubi i spremni”, Taylorovo predsjedništvo bilo je kratkog vijeka, ali bogato događajima.

Stupio je na dužnost s reputacijom po svojim vojnim pobjedama u meksičko-američkom ratu. Tijekom svog predsjedničkog mandata, Taylor se suočio s izazovima koji se tiču pitanja ropstva i njegovog širenja na novostečene teritorije.

13. Millard Fillmore 1850. – 1853.:

Millard Fillmore služio je kao trinaesti predsjednik Sjedinjenih Država od 1850. do 1853. Preuzeo je predsjedničku dužnost nakon smrti Zacharyja Taylora i odigrao je značajnu ulogu u događajima oko spornog pitanja ropstva.

Fillmore je podržao Kompromis iz 1850., paket zakona čiji je cilj bio rješavanje sporova između slobodnih i robovskih država. Kompromis je uključivao odredbe kao što je Zakon o odbjeglim robovima, koji je zahtijevao vraćanje odbjeglih robova njihovim vlasnicima, na veliko zaprepaštenje abolicionista.

14. Franklin Pierce 1853. – 1857.:

Franklin Pierce služio je kao četrnaesti predsjednik Sjedinjenih Država od 1853. do 1857. Njegovo je predsjedništvo obilježeno naporima da održi nacionalno jedinstvo usred rastućih napetosti oko ropstva.

Pierce je vjerovao u poštivanje Kompromisa iz 1850. i Zakona o odbjeglim robovima, koji je nastojao umiriti frakcije i za i protiv ropstva.

15. James Buchanan 1857. – 1861.:

James Buchanan služio je kao petnaesti predsjednik Sjedinjenih Država od 1857. do 1861. Njegovo je predsjedništvo obilježeno rastućim napetostima i podjelama koje su u konačnici dovele do izbijanja građanskog rata.

Buchanan se suočio s golemim izazovima u rješavanju pitanja ropstva i održavanju jedinstva nacije. Unatoč njegovom osobnom protivljenju ropstvu, vjerovao je da savezna vlada nema ovlasti da intervenira u to pitanje.

16. Abraham Lincoln 1861. – 1865.:

Abraham Lincoln bio je šesnaesti predsjednik Sjedinjenih Država od 1861. do 1865. Općenito ga se smatra jednim od najutjecajnijih i najutjecajnijih predsjednika u američkoj povijesti.

Lincolnovo predsjedništvo definirao je građanski rat koji je izbio nedugo nakon što je preuzeo dužnost. Upravljao je složenošću rata, s ciljem očuvanja Unije, dok se također bavio pitanjem ropstva.

17. Andrew Johnson 1865. – 1869.:

Andrew Johnson služio je kao sedamnaesti predsjednik Sjedinjenih Država od 1865. do 1869. godine, preuzimajući dužnost nakon atentata na Abrahama Lincolna.

Johnsonovo predsjedništvo obilježeno je izazovnim zadatkom vođenja nacije tijekom turbulentnog razdoblja rekonstrukcije nakon građanskog rata. Zalagao se za popustljiv pristup bivšim državama Konfederacije, tražeći brzu obnovu Unije.

Međutim, Johnsonova se politika sukobila s radikalnim republikancima u Kongresu, koji su težili rigoroznijem i transformativnijem pristupu rekonstrukciji.

18. Ulysses S. Grant 1869. – 1877.:

Ulysses S. Grant služio je kao osamnaesti predsjednik Sjedinjenih Država od 1869. do 1877. Poznati vojni general, Grant odigrao je ključnu ulogu u vođenju Unije do pobjede tijekom građanskog rata.

Kao predsjednik, Grant je imao za cilj osigurati glatku tranziciju i pomirenje između Sjevera i Juga tijekom ere Rekonstrukcije. Zalagao se za građanska prava Afroamerikanaca i nastojao zaštititi njihova prava federalnom provedbom.

19. Rutherford B. Hayes 1877. – 1881.:

Rutherford B. Hayes služio je kao devetnaesti predsjednik Sjedinjenih Država od 1877. do 1881. Njegovo predsjedništvo definirano je spornim izborima 1876. i njihovim posljedicama.

Hayes je postao predsjednik kroz sporni izborni proces, i kao dio kompromisa, pristao je povući federalne trupe iz južnih država, čime je efektivno okončana Rekonstrukcija. Hayes je dao prioritet reformi državne službe i radio na borbi protiv korupcije u vladi

20. James Abram Garfield 1881.:

James Abram Garfield služio je kao dvadeseti predsjednik Sjedinjenih Država 1881., ali je njegovo predsjedništvo tragično prekinuto. Garfieldov mandat obilježila je njegova posvećenost građanskim pravima i borba protiv korupcije.

Kao bivši general Građanskog rata i kongresnik, Garfield je donio snažan osjećaj integriteta i vodstva u predsjedništvo. Međutim, njegovo je predsjedništvo bilo pokvareno pokušajem ubojstva u srpnju 1881., kada ga je ustrijelio ogorčeni tražitelj službe.

21. Chester Alan Arthur 1881. – 1885.:

Chester Alan Arthur služio je kao dvadeset i prvi predsjednik Sjedinjenih Država od 1881. do 1885. Njegovo predsjedništvo neočekivano mu je dodijeljeno nakon atentata na predsjednika Jamesa Garfielda.

Unatoč početnim sumnjama u njegovu sposobnost vođenja, Arthur je iznenadio mnoge svojom predanošću reformama i dobrom upravljanju.

Podržao je reformu državne službe, potpisavši Pendletonov zakon o reformi državne službe u zakon za borbu protiv korupcije i osiguranje imenovanja na temelju zasluga.

22. Grover Cleveland 1885. – 1889.:

Grover Cleveland služio je kao dvadeset i drugi predsjednik Sjedinjenih Država od 1885. do 1889. Bio je prvi demokratski predsjednik nakon građanskog rata, a njegovo je predsjedništvo obilježeno predanošću fiskalnom konzervativizmu i integritetu vlade.

Clevelandov mandat karakteriziralo je njegovo nepokolebljivo protivljenje pretjeranoj vladinoj potrošnji i korupciji. Uložio je veto na brojne zakone, zbog čega je dobio nadimak “Predsjednik veto”. Unatoč suočavanju s gospodarskim izazovima, Cleveland se zalagao za zdravu valutu i radio na smanjenju carina.

23. Benjamin Harrison 1889. – 1893.:

Benjamin Harrison služio je kao dvadeset i treći predsjednik Sjedinjenih Država od 1889. do 1893. Njegovo je predsjedništvo obilježeno naporima da se pozabavi ekonomskim pitanjima, proširi utjecaj zemlje i promiče građanska prava.

Harrison se zalagao za zaštitne carine kako bi se zaštitila američka industrija, potpisavši McKinleyjev zakon o carinama. Također se zalagao za Shermanov antitrustovski zakon, s ciljem suzbijanja monopolističke prakse i promicanja poštene konkurencije.

24. Grover Cleveland 1893. – 1897.:

Grover Cleveland služio je kao dvadeset i drugi i dvadeset četvrti predsjednik Sjedinjenih Država, ne uzastopno, od 1885. do 1889. i ponovno od 1893. do 1897. Njegov drugi mandat, od 1893. do 1897., bio je obilježen ekonomskim izazovima i predanošću na fiskalnu odgovornost.

Cleveland se suočio s razornom panikom 1893., ozbiljnom ekonomskom depresijom, te je radio na stabilizaciji gospodarstva i vraćanju povjerenja u financijski sustav.

25. William McKinley 1897. – 1901.:

William McKinley služio je kao dvadeset peti predsjednik Sjedinjenih Država od 1897. do 1901. Njegovo predsjedništvo obilježeno je fokusom na ekonomski prosperitet i širenje američkog utjecaja.

McKinleyjeva administracija uvela je zaštitne carine kako bi podržala domaće industrije i potaknula gospodarski rast. Također se zalagao za Zakon o zlatnom standardu, koji je uspostavio zlatni standard kao osnovu za nacionalnu valutu.

26. Theodore Roosevelt 1901. – 1909.:

Theodore Roosevelt, često nazivan Teddy Roosevelt, služio je kao dvadeset i šesti predsjednik Sjedinjenih Država od 1901. do 1909. Njegovo predsjedništvo karakterizirao je hrabar i progresivan program, čime je stekao reputaciju jednog od najdinamičnijih vođa nacije.

Roosevelt je zagovarao politiku usmjerenu na rušenje povjerenja, regulaciju velikih poduzeća i očuvanje prirodnih resursa. Zalagao se za zaštitu potrošača i gurao progresivne reforme kao što je Zakon o čistoj hrani i lijekovima i uspostava sustava nacionalnih parkova.

27. William Howard Taft 1909. – 1913.:

William Howard Taft služio je kao dvadeset sedmi predsjednik Sjedinjenih Država od 1909. do 1913. Taft, bivši sudac i ministar rata, preuzeo je dužnost s vizijom nastavka progresivnih reformi koje je započeo njegov prethodnik, Theodore Roosevelt.

Usredotočio se na napore razbijanja povjerenja, uspješno procesuirajući brojne antimonopolske slučajeve. Taft se također zalagao za reformu carina, smatrajući da bi smanjenje carina potaknulo međunarodnu trgovinu.

Radio je na uspostavi Šesnaestog amandmana, koji je omogućio provedbu federalnog poreza na dohodak.

28. Woodrow (Thomas) Wilson 1913. – 1921.:

Woodrow Wilson, rođen kao Thomas Woodrow Wilson, bio je dvadeset i osmi predsjednik Sjedinjenih Država od 1913. do 1921. Njegovo predsjedništvo obilježeno je značajnim domaćim reformama i međunarodnom diplomacijom tijekom burnog razdoblja svjetske povijesti.

Wilsonova administracija nadgledala je revolucionarne zakone kao što je Zakon o saveznim rezervama, koji je reformirao državni bankarski sustav, i Claytonov antitrustovski zakon, koji je ojačao zakone protiv monopola.

29. Warren Gamaliel Harding 1921. – 1923.:

Warren Gamaliel Harding služio je kao dvadeset deveti predsjednik Sjedinjenih Država od 1921. do 1923. Hardingovo predsjedništvo bilo je obilježeno željom za povratkom u normalu nakon burnih godina Prvog svjetskog rata i njegovih posljedica.

Namjeravao je promicati gospodarski prosperitet i vratiti povjerenje javnosti u vladu. Harding je vodio pro-poslovnu politiku i zalagao se za smanjenje poreza i propisa kako bi se potaknuo gospodarski rast. Također je podržao mjere za ograničavanje useljavanja i zaštitu američke industrije.

30. Calvin (John) Coolidge 1923. – 1929.:

Calvin Coolidge, rođen kao John Calvin Coolidge Jr., služio je kao trideseti predsjednik Sjedinjenih Država od 1923. do 1929. Coolidge je došao na mjesto predsjednika nakon iznenadne smrti Warrena G. Hardinga.

Njegovo predsjedništvo karakterizirala je predanost fiskalnom konzervativizmu, ograničenoj vladi i očuvanju integriteta ureda. Coolidge je provodio politiku koja je promicala gospodarski rast i smanjivala vladinu intervenciju u poslovnim poslovima.

31. Herbert Clark Hoover 1929. – 1933.:

Herbert Clark Hoover služio je kao trideset i prvi predsjednik Sjedinjenih Država od 1929. do 1933. Hooverovo predsjedništvo počelo je usred velikog ekonomskog optimizma, ali nažalost, bilo je pokvareno početkom Velike depresije.

Slom burze 1929. i gospodarski kolaps koji je uslijedio postavili su goleme izazove tijekom njegova mandata. Hoover je proveo razne mjere za rješavanje krize, uključujući povećane projekte javnih radova i napore za stabilizaciju bankarskog sustava.

32. Franklin Delano Roosevelt 1933. – 1945.:

Franklin Delano Roosevelt, često nazivan FDR, služio je kao trideset drugi predsjednik Sjedinjenih Država od 1933. do 1945. Najpoznatiji je po svom vodstvu tijekom Velike depresije i Drugog svjetskog rata.

Suočen s razornom gospodarskom krizom 1930-ih, FDR je proveo New Deal, niz programa usmjerenih na pružanje pomoći, oporavak i reformu.

Putem politika kao što su stvaranje Civilnog konzervatorskog korpusa, Zakona o socijalnom osiguranju i Uprave doline Tennesseeja, FDR je nastojao ublažiti siromaštvo, potaknuti gospodarski rast i regulirati financijski sustav

33. Harry S. Truman 1945. – 1953.:

Harry S. Truman služio je kao trideset treći predsjednik Sjedinjenih Država od 1945. do 1953. Truman je preuzeo dužnost predsjednika nakon iznenadne smrti Franklina D. Roosevelta tijekom završnih faza Drugog svjetskog rata.

Njegovo predsjedništvo obilježeno je značajnim izazovima i monumentalnim odlukama. Truman je donio ključnu odluku da upotrijebi atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki, čime je ubrzao kraj rata s Japanom.

Imao je ključnu ulogu u uspostavi Ujedinjenih naroda, zalažući se za kolektivnu sigurnost i međunarodnu suradnju.

34. Dwight (David) Eisenhower 1953. – 1961.:

Dwight David Eisenhower, obično poznat kao Dwight D. Eisenhower ili “Ike”, služio je kao trideset četvrti predsjednik Sjedinjenih Država od 1953. do 1961. Kao vrlo cijenjen vojni vođa, Eisenhower je donio svoj strateški i disciplinirani pristup predsjedničkoj funkciji.

Njegovo je predsjedništvo obilježeno fokusom na domaći prosperitet, gospodarski rast i međunarodnu diplomaciju tijekom ere Hladnog rata. Eisenhower se zalagao za širenje sustava međudržavnih autocesta, potičući povezanost i olakšavajući gospodarski razvoj diljem zemlje.

35. John Fitzgerald Kennedy 1961. – 1963.:

John Fitzgerald Kennedy, često nazivan JFK, služio je kao trideset peti predsjednik Sjedinjenih Država od 1961. do 1963. Njegovo je predsjedništvo naširoko zapamćeno po mladenačkoj energiji, karizmi i ključnoj ulozi u oblikovanju američke povijesti.

Kennedyjevo vodstvo obilježila je vizija napretka i predanost građanskim pravima, istraživanju svemira i nuklearnom razoružanju.

36. Lyndon Baines Johnson 1963. – 1969.:

Lyndon Baines Johnson, poznat kao LBJ, služio je kao trideset i šesti predsjednik Sjedinjenih Država od 1963. do 1969. Preuzeo je predsjedničku dužnost nakon ubojstva Johna F. Kennedyja i nastavio Kennedyjevo nasljeđe građanskih prava i društvene reforme.

Johnsonovo predsjedništvo obilježila je ambiciozna domaća politika poznata kao Veliko društvo, usmjerena na rješavanje siromaštva, nejednakosti i rasne nepravde.

Zalagao se za donošenje značajnih zakona kao što su Zakon o građanskim pravima iz 1964., Zakon o glasačkim pravima iz 1965. i stvaranje Medicare i Medicaid. Johnson je također eskalirao američku umiješanost u Vijetnamski rat, odluka koja će se pokazati duboko razdornom i spornom

37. Richard Milhouse Nixon 1969. – 1974.:

Richard Milhous Nixon bio je trideset sedmi predsjednik Sjedinjenih Država od 1969. do 1974. Nixonovo predsjedništvo okarakterizirano je značajnim postignućima u vanjskoj politici, ali i narušeno skandalom Watergate, koji je doveo do njegove ostavke.

Nixon je vodio politiku detanta sa Sovjetskim Savezom i pokrenuo diplomatske napore s Kinom, utirući put poboljšanju odnosa. Također je provodio unutarnju politiku poznatu kao novi federalizam, čiji je cilj bio prebaciti vlast sa savezne vlade na države i lokalne zajednice.

Međutim, skandal Watergate, koji je uključivao nezakonite radnje i pokušaje njihovog zataškavanja, u konačnici je doveo do njegova pada.

38. Gerald Rudolph Ford 1974. – 1977.:

Gerald Rudolph Ford služio je kao trideset osmi predsjednik Sjedinjenih Država od 1974. do 1977. Preuzeo je predsjedničku dužnost nakon ostavke Richarda Nixona usred skandala Watergate. Fordovo predsjedništvo obilježio je fokus na ozdravljenje i vraćanje povjerenja javnosti u vladu.

Naglasio je transparentnost i integritet, poznatom izjavom da je “naša duga nacionalna noćna mora gotova” kada je preuzeo dužnost. Fordovo vodstvo bilo je testirano brojnim izazovima, uključujući teško gospodarstvo, visoku inflaciju i kraj Vijetnamskog rata.

39. Jimmy Carter 1977. – 1981:

Jimmy Carter služio je kao trideset deveti predsjednik Sjedinjenih Država od 1977. do 1981. Njegovo predsjedništvo obilježeno je predanošću ljudskim pravima, diplomaciji i očuvanju energije.

Carter je dao prioritet socijalnoj pravdi i radio na unapređenju građanskih prava, uključujući imenovanje različitih pojedinaca na vladine položaje.

40. Ronald Wilson Reagan 1981. – 1989.:

Ronald Wilson Reagan bio je četrdeseti predsjednik Sjedinjenih Država od 1981. do 1989. Njegovo predsjedništvo obilježila je snažna konzervativna ideologija i fokus na revitalizaciju američkog gospodarstva i utvrđivanje američkog vodstva na globalnoj sceni.

Reagan je implementirao ekonomsku politiku na strani ponude, poznatu kao Reaganomika, koja je imala za cilj potaknuti gospodarski rast smanjenjem poreza, deregulacijom i smanjenjem državne potrošnje.

41. George Herbert Walker Bush 1989. – 1993.:

George Herbert Walker Bush služio je kao četrdeset i prvi predsjednik Sjedinjenih Država od 1989. do 1993. Bushevo predsjedništvo karakterizirala je predanost javnoj službi i fokus na vanjsku politiku.

Vješto se snalazio u složenosti posthladnoratovske ere, nadgledajući ponovno mirno ujedinjenje Njemačke i raspad Sovjetskog Saveza. Bush je odigrao ključnu ulogu u vođenju međunarodne koalicije za oslobađanje Kuvajta tijekom Zaljevskog rata, pokazujući svoju predanost globalnoj stabilnosti.

42. William (Bill) Jefferson Clinton 1993. – 2001.:

William Jefferson Clinton, poznatiji kao Bill Clinton, služio je kao četrdeset i drugi predsjednik Sjedinjenih Država od 1993. do 2001. Clintonovo predsjedništvo obilježeno je fokusom na domaća i gospodarska pitanja, kao i njegovim naporima da promiče globalnu diplomaciju.

Bio je na čelu razdoblja izuzetnog gospodarskog rasta i niske nezaposlenosti, poznatog kao “Clintonov boom”. Njegova je administracija provodila politike poput Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) i reforme socijalne skrbi, s ciljem poticanja gospodarstva i rješavanja socijalnih pitanja.

43. George Walker Bush 2001. – 2009.:

George Walker Bush služio je kao četrdeset treći predsjednik Sjedinjenih Država od 2001. do 2009. Njegovo predsjedništvo obilježili su značajni događaji i izazovi, ponajprije teroristički napadi 11. rujna 2001.

Kao odgovor na napade, Bush je poveo naciju kroz razdoblje povećane nacionalne sigurnosti i pokrenuo rat protiv terorizma, koji je uključivao invaziju na Afganistan i kasnije Irak.

44. Barack Hussein Obama 2009. – 2017.:

Barack Hussein Obama bio je četrdeset četvrti predsjednik Sjedinjenih Država od 2009. do 2017. Njegovo predsjedništvo bilo je povijesno jer je postao prvi Afroamerikanac koji je obnašao najvišu dužnost u zemlji. Obamin mandat bio je obilježen porukom nade, promjene i inkluzivnosti.

Naslijedio je zemlju usred gospodarske recesije, a njegova je administracija provodila politike poput američkog Zakona o oporavku i reinvestiranju kako bi potaknula gospodarski rast i otvorila radna mjesta.

45. Donald Trump 2017. – 2020.:

Donald Trump obnašao je dužnost četrdeset petog predsjednika Sjedinjenih Država od 2017. do 2021. Njegovo je predsjedništvo obilježeno fokusom na ekonomski nacionalizam, imigracijskom politikom i osebujnim stilom komunikacije.

Trump je proveo smanjenje poreza i deregulaciju, s ciljem poticanja gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta. Njegova administracija slijedila je trgovinski pristup “Amerika na prvom mjestu”, ponovno pregovarajući o sporazumima poput NAFTA-e i inicirajući trgovinske sporove s nekoliko zemalja.

46. Joe Biden 2020.:

Joe Biden, četrdeset i šesti predsjednik Sjedinjenih Država, preuzeo je dužnost 2021. i nastavlja obnašati dužnost. Njegovo predsjedništvo je počelo u vrijeme značajnih izazova, uključujući tekuću pandemiju COVID-19 i duboko podijeljenu naciju.

Biden je borbu protiv pandemije postavio kao glavni prioritet, provodeći mjere kao što su kampanje masovnog cijepljenja, paketi ekonomske pomoći i napori da se proširi pristup zdravstvenoj skrbi. Također se usredotočio na pitanja kao što su klimatske promjene, rasna jednakost i imigracijska reforma.

Također pročitajte: